
Dan Republike bio je gotovo šest decenija jedan od najvećih praznika u ex Jugoslaviji, obeležavao je godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu doneta odluka o federalnom ustrojstvu države, a danas je povod za podsećanje na zajednički život, neradne dane, školske priredbe, crvene marame prvaka i „svinjokolj“.
Istorijskog datuma, 29. novembra 1943. godine, ustanovljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije i objavljeno da je odlučeno „da se Jugoslavija izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica ravnopravnih naroda“, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.
Odlukama ustavnog karaktera ustanovljeni su državni organi i to je bio razlog da upravo taj datum ostane zapisan kao dan stvaranja nove Jugoslavije.
Nakon završetka rata, 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ – proslavljao se dva neradna dana uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, deljenje ordenja, počasne plotune.
Đaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame na praznik socijalističke Jugoslavije, a taj dan bio je prepoznatljiv i po tradicionalnom „iću i piću“, u izobilju…
Praznik nije preživeo raspad SFRJ ni u jednoj republici nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji, gde je ukinut tek 2002. odlukom Veća građana Savezne skupštine SRJ (Crna Gora je „odustala“ od zvaničnog praznovanja par godina ranije).
Posle Drugog svetskog rata, u Jugoslaviji je 29. novembar proslavljan kao državni praznik – Dan Republike. Stariji Kruševljani se uglavnom sećaju obeležavanja ovog datuma, a mlađi nisu sigurni zašto se praznovao 29. novembar.
[media url="http://www.youtube.com/watch?v=a5l0vAv-OvE?rel=0" width="680" height="400"]