četvrtak, 22. maj 2025.

Obaveštenje o neuspehu od provajdera:
Connection Error:http_request_failed

LEKSIKON ZNAMENITIH KRUŠEVLJANKI: Branislav Nedić o Veri Belogrlić

LEKSIKON ZNAMENITIH KRUŠEVLJANKI: Branislav Nedić o Veri Belogrlić
  • Na slici: Vera Belogrlić, Donka Špiček, Miroslav Cerar, Rada Prelić, Tanja Kragujević

Bila je srpska rediteljka televizijskih filmova i serija, prvenstveno namenjenih deci. Najšira publika pamti je kao koautora čuvene televizijske serije za decu „Na slovo, na slovo”, za koji je dobila i Sterijinu nagradu za dramaturgiju 1970. godine. Na Veru Belogrlić i njen doprinos srpskoj kulturi podseća nas upravnik Kruševačkog pozorišta Branislav Nedić.


Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Grada Kruševca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


U najkraćem, profesionalni put ove Kruševljanke izgledao je ovako:

Diplomirala je glumu na Pozorišnoj akademiji u Beogradu, u klasi profesora Mate Miloševića. Od 1953. sarađuje sa Dečjom redakcijom Radio Beograda, a u Televiziji Beograd zaposlila se 1958, najpre kao asistent režije, a potom kao reditelj u Dečjoj redakciji. Režirala je serije za decu En-den-dinus (1961), Gradić veseljak (1962), Na slovo, na slovo (1963-64), Hiljadu zašto (1965), Visočku hroniku (1967), S vanglom u svet (1971) i mnoge druge. Pozorišna predstava Na slovo, na slovo, igrana na sceni Malog pozorišta, dobila je Sterijinu nagradu. Vera Belogrlić ostaće upamćena kao jedan od najboljih reditelja u žanru televizijskih programa za decu.

Ono po čemu je posebno ostala prepoznatljiva sigurno je kultni dečiji serijal „Na slovo, na slovo“. Snimljene 34 epizode, koje su se svojom originalnošću, muzikalnošću i poučnošću pozicionirale u sam vrh našeg televizijskog stvaralaštva za najmlađe i pokazale kreativnu virtuoznost ove Kruševljanke. O glavnom junaku serijala, Aćimu, koja je igrao Mića Tatić, u jednom novinskom razgovoru je rekla:

– Aćim je za mene bio živ. On je bio personifikacija sve dece i ja sam želela da bude pegav, dečiji junak, koji će kao takav, sa televizije, sa ekrana, ući u dečiju sobu i prirodni dečiji ambijent i biti njegov drugar.

Na Veru Belogrlić i njen doprinos srpskoj kulturi podseća nas upravnik Kruševačkog pozorišta Branislav Nedić.

 

 

Povezano