Filmska kuća „Novaković film“ započela je 1939. godine rad na snimanju „Proslave 550. godišnjice Kosovske bitke“. Pored proslave na Gazimestanu, manastira Gračanice i okoline, snimljena su i dva igrana dela filma, Kosovska bitka i doba robovanja pod Turcima, ali zbog nedostatka novca i početka Drugog svetskog rata film nikada nije završen…
Pionir srpskog filma, reditelj i scenariste Kosta Novaković (1895-1953), između dva svetska rata otvorio je preduzeće „Novaković film“, imao svoj studio i laboratoriju, bavio se distribucijom filmova i bio vlasnik i zakupac nekoliko bioskopa.
Po zanimanju farmaceut, Novaković, rodom iz Čačka, radio je početkom 20-ih godina prošlog veka kao apotekar i imao sopstvenu drogeriju. Potom je, zainteresovan za fotografiju i film, krenuo da prodaje fotoaparate i materijal potreban za izradu fotografija, a već 1925. počinje da se aktivno bavi filmom.
Poslednji veliki projekat Kosta Novaković radio je 1939. godine. Po narudžbi Mihajla Kijametovića, predsednika Organizacionog odbora proslave 550. godišnjice Kosovske bitke, filmska kuća „Novaković film“ započela je rad na snimanju Proslave 550. godišnjice Kosovske bitke. Snimatelji su bili Mihajlo Popović, Aleksandar Vasiljević i sam Novaković. Pored proslave na Gazimestanu, manastira Gračanice i okoline, snimljena su i dva igrana dela filma, „Kosovska bitka i doba robovanja pod Turcima“, ali zbog nedostatka novca i početka Drugog svetskog rata film nikada nije završen.
Tako nezavršen bio je stručnom timu Jugoslovenske kinoteke pravi izazov za rekonstrukciju…
Kada je sudbina samog Koste Novakovića u pitanju, po oslobođenju, on je, zahvaljujući doktoru Aleksandru Kostiću, posle rata dobio posao u Foto-filmskom zavodu Medicinskog fakulteta. Kao nijednog predratnog filmskog snimatelja, ni Novakovićeva posleratna priča nije srećna. Kao predratni snimatelj, zgodan, talentovan i imućan, imao je Kosta jednu veliku slabost – ruske balerine. Poratne 1948. raskol sa Rusima doveo je do toga da svi Rusi iz Jugoslavije budu proterani nazad u svoju zemlju. Oni koji su imali vezu uspeli su da prebegnu na Zapad. Dami, ruskoj balerini, sa kojom je živeo, uspeo je Kosta da sredi da ode na Zapad. Od trenutka kada ju je ispratio, više nije dolazio sebi, razboleo se. Umro je usamljen i zaboravljen krajem 1953. godine.
Saradnik Kinoteke Dragoljub Matanović pronašao je posle Novakovićeve smrti u snimateljevom stanu materijal njegovih filmova. Građu je Matanović otkupio od snimateljevih daljih rođaka i tako je Kinoteka došla u posed Novakovićevih filmova.