Procedura za prijavljivanje na konkurs za direktore javnih preduzeća sa teritorije Grada Kruševca je u toku. Kandidati moraju da ispunjavaju niz uslova, koji su, na poslednjoj sednici Skupštine Grada, usaglašeni sa novim Statutima preduzeća
Na poslednjoj sednici Skupštine Grada Kruševca, odbornici su doneli odluku o imenovanju vršilaca dužnosti direktora: Aerodroma Rosulje, Direkcije za urbanizam i izgradnju, Javnog-komunalnog preduzeća Kruševac, Poslovnog centra, Radio-televizije Kruševac, Gradske toplane i Vodovoda, nakon čega je osnivač raspisao javni konkurs za izbor direktora. Konkurs je objavljen u Službenom glasniku broj 56 od 28. juna i u dnevnom listu „Danas“, a zainteresovani kandidati i javnost mogu da se informišu i na sajtu Gradske uprave, gde su istaknuti uslovi za svako preduzeće.
– Skupština je imenovala komisiju za sprovođenje konkursa za izbor direktora. Ona će biti organ koji će za Skupštinu pripremiti predloge kandidata za direktore i preko određene jedinice lokalne samouprave materijal će biti obrađen i dostavljen Skupštini na usvajanje. Budući direktori biraju se na period od četiri godine – pojašnjava predsednik Skupštine Grada Kruševca, Živan Nikolić. Prema Zakonu o javnim preduzećima, direktori bi trebalo da budu nestranačke ličnosti, ali je on nešto fleksibilniji za lokalne samouprave, koje na bazi statuta javnih preduzeća donose odluke o izboru direktora.
– Na poslednjoj sednici data je saglasnost na statute javnih preduzeća. Statuti su usaglašeni u svim delovima sa Zakonom o javnim preduzećima, počev od imovine preduzeća, pa redom do funkcionisanja preduzeća u celini i jedna od izmena su i uslovi koje treba da ispunjava direktor: da ima visoku školu, da bude stručnjak u jednoj od oblasti kojom se bavi javno preduzeće… Mi smo to ispoštovali u prethodnom postupku, sarađujući sa javnim preduzećima, da u svojim statutima ne unesu nešto što nije u skladu sa zakonom, pa da mi u postupku pred Skupštinom Grada vraćamo to ponovo – ističe Nikolić. Na sednici Skupštine izabrani su i Nadzorni odbori javnih preduzeća, koji će zameniti dosadašnje upravne odbore. Osnovna razlika je u tome da će oni brojati po tri člana (na republičkom nivou po pet), a jednog od njih daje javno preduzeće. I u tom delu su kadrovski uslovi rigorozni, pa se, u cilju kvalitetnijeg rada javnih preduzeća, biraju lica sa visokom stručnom spremom.
Dejan Milojević