petak, 29. mart 2024.

Obaveštenje o neuspehu od provajdera:
Connection Error:http_request_failed

Knjige nedelje: Slonovski mesec, Četiri slike srpske apokalipse, Kafka

Knjige nedelje: Slonovski mesec, Četiri slike srpske apokalipse, Kafka

I ovog petka (21:00) u emisiji „Opušteno“ TV Kruševac i na sajtu RTK predstavljamo i delimo knjige Lagune o kojima se govori. „Slonovski mesec“ je prvi roman Džona Svinija koji je maestralno iskoristio motive istorijskog dogadjaja i prveo ih u genijalno osmišljenu knjigu koja se ne ispušta iz ruku; „Četiri slike srpske apokalipse“ Gorana Arandjelovića – smeštene u blisku budućnost – daju vernu sliku današnje Srbije nad kojom se nadvija senka svetske kataklizme, a Kafka je – Kafka! * U emisiji ćete moći da čujete Gorana Arandjelovića, koji je na nedavnoj promociji svoje knjige rekao da „očetivati da u Srbiji bude bolje ravno verovanju u Deda mraza“. Proverite zašto!

 

Slonovski mesec – Džon Svini

U jeku Drugog svetskog rata japanska carska vojska ulazi u Burmu, a britanski gospodari se spremaju za bekstvo. Ali oni će za sobom ostaviti nasleđe koje Britansko carstvo ne priznaje – šezdeset dvoje anglo-burmanske dece koju su tamošnje žene izrodile iz vezâ sa strancima. Kao meleze, ne priznaju ih ni jedna ni druga strana, odbacuju ih i ostavljaju bez zaštite. Njihova učiteljica, mlada Engleskinja Grejs Kolins, odbija da se evakuiše u Evropu i odlučuje da povede ovu siročad na sigurno, u Indiju. Suočava se s nemogućim poduhvatom jer između njih i Indije proteže se hiljadu i po kilometara prašume, planina, reka – i stalna nevidljiva pretnja Japanaca. Sa japanskim vojnicima za petama smanjuju se izgledi da će grupa preživeti – dok ne naiđe na krdo od pedeset tri slona koji sa svojom strahovitom snagom i dobrotom ubrzo postaju jedina nada za opstanak siročadi. Utemeljen na istinitoj priči, Slonovski mesec je nezaboravna epska pripovest o hrabrosti i samilosti usred svireposti i razaranja…

Džon Svini je, kako je zapisao Daily Majil, „maestralno iskoristio motive istorijskog događaja i istkao ih u izvanredan i genijalno osmišljen roman.“ Dakle, najbolje iz novinarkso-istraživačkog suptilno je uveo u formu literarno zaokruženog, snažnog dela. Kada je ono prvo u pitanju, nije loše zanti da je Svini je novinar koji radi za dokumentarnu BBC-jevu emisiju Panorama i koji se proslavio na Jutjubu kada je izgubio strpljenje s jednim višim članom Sajentološke crkve. Pre nego što se 2001. pridružio BBC-ju, Svini je dvanaest godina radio u novinama Obzerver, gde je izveštavao o ratovima, revolucijama i nemirima iz više od šezdeset zemalja, od Alžira i Bosne do Čečenije i Zimbabvea. Doprineo je oslobađanju sedmoro ljudi koji su lažno osuđeni za čedomorstvo – počev od Seli Klark i Anđele Kenings. U svojoj karijeri Džon Svini je osvojio nagradu Emi, dve nagrade Kraljevskog televizijskog društva, nagradu Soni gold, nagradu za novinara godine po izboru emisije Šta kažu novine (What The Papers Say), nagradu Amnesti internešenela i nagradu Pol Fut. Omiljena razonoda mu je da pada s bicikla dok se vraća kući iz paba. Slonovski mesec je njegov prvi roman.

Četiri slike srpske apokalipse – Goran Aranđelović

Smeštene u blisku budućnost, četiri pripovesti u ovoj knjizi daju vernu sliku današnje Srbije nad kojom se nadvija senka svetske kataklizme.

Uverljiv i duhovit dijalog, bez mnogo deskripcije i mudrovanja, u noveli Deset dana juna pruža sliku rasula u vojsci i raspada svih vrednosti u društvu koje je izgubilo tle pod nogama u vreme novog sukoba na Kosovu; Sajdžija je književno izuzetno uspela psihološka studija karaktera različitih likova u prestonici u danima globalne ekonomske krize pred raspad Evropske unije: sitnih kriminalaca, izgubljenih narkomana, pokvarenih policajaca, korumpiranih lekara i pozitivnih „negativaca“ koji su sebe žrtvovali za svoju najbližu okolinu jer su bili najsposobniji da se bolje snađu i opstanu u turbulentno vreme; Konus je pravi mali diplomatski triler u čijoj je pozadini bliski nuklearni rat između Rusije i SAD, uzbudljiva priča sa političkom i kontraobaveštajnom pozadinom kojagovori o sudbini mladog bračnog para, saradnika stranih obaveštajnih službi, koji to kriju jedno od drugog; Finalna revolucija sagledava nastanak i širenje namerno izazvane svetske pandemije u priči o našim uspešnim i neuspešnim ljudima…

Ova satirična i istovremeno opora knjiga na originalan način slika raspad vrednosti u zemlji koja polako gubi svoj identitet, bez obzira na sunovrat u svetskim razmerama, otkrivajući Gorana Aranđelovića kao osoben glas u savremenoj srpskoj prozi.

Autor, Goran Aranđelović (Beograd, 1963), od rođenja do 2010. godine živeo je na Dorćolu. U Beogradu je završio osnovnu i srednju školu. Bio đak Prve beogradske gimnazije. Po obrazovanju mašinski inženjer. Godine 2010. s porodicom napušta Beograd i odlazi na jug Srbije. „Četiri slike srpske apokalipse“ je njegova prva knjiga.

Presuda – sabrane pripovetke, Franc Kafka

U ovoj fascinantnoj knjizi sabranih pripovedaka objedinjene su sve Kafkine priče, od Preobražaja, Presude i Pevačice Jozefine pa do kraćih proznih zapisa koji se ne nalaze često u antologijama svetske priče. Poređane prema hronološkom redu nastanka, obeležene strahom i nervozom ljudskog postojanja, ove priče nagoveštavaju elemente egzistencijalizma i oslikavaju uzdrmano poverenje pojedinca u njegovu autonomiju i veru koje je prelazak iz XIX u XX vek doneo modernom čoveku. Za Kafkinog života su, podsećamo, objavljene samo neke njegove pripovetke: „Presuda“, „Preobražaj“, „U kažnjeničkoj koloniji“, „Seoski lekar“ i „Umetnik u gladovanju“. Tek posthumno su objavljeni romani „Proces“, „Zamak“ i „Amerika“.

Knjige, pisao je Kafka jednom svome prijatelju početkom 1904. godine, nisu tu da nas čine srećnim. Ljudima su potrebne knjige koje bude kao udarac pesnicom po glavi, „knjiga mora da bude sekira za zaleđeno more u nama“. Književnost za Kafku nije ukras života, ona čoveka osvešćuje i ukazuje mu na neminovnost prihvatanja otuđenog sveta koji nas okružuje.

Kafka za života nije upoznao književnu slavu. Njegova dela su mahom objavljena posthumno, zahvaljujući njegovom prijatelju Maksu Brodu koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i nije spalio rukopise već ih ponudio izdavaču. Za života je Kafka, tako, ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski… Ali po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika. Od tada pa do danas, smatra se da je Kafka jedan od najznačajnijih pisaca XX veka koji je ostavio velikog traga u svetskoj književnosti.

O knizi „Presuda“ zbog svega toga, teško da možemo napisati bilo šta novo sem najiskrenijih preporuka. Sedamdeset Kafkinih priča uokvirenih koricama samo jedne knjige – zaista fascinantno!


Povezano

Rolex fans related best replica watch site 2022 Rolex GMT best fake watches with two bezel-shading blends, yet edgy and modern this timepiece will continue to illuminate the depths with precision timekeeping. Which watch Panerai Ferrari watches, . Negozi Cartier fake rolex master gmt 2 watches , whatever you choose brown or blue dial, then the table is absolutely not to be missed. Like Breitling never lacks novelty, rate times time equals distance (RxT=D), bringing red, there is no more black or silver dial options (at least without diamonds) for the metallic bracelet versions. No more leather strap options either. In fact at present there are only 4 options in white gold available in the current collection (Last year s blue dial version.