Praznik Svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, obeležava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i kao jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba. Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje Svetog Đorđa, koje se desilo 23. aprila 303. godine. Posle Svetog Nikole i Svetog Jovana Đurđevdan je treća najčešća slava u Srba.
Rodjen u Kapadokiji od bogatih i blagočestivih roditelja, visoki oficir cara Dioklecijana pretrpeo je žestoka mučenja zbog vere u Hrista. Žena Dioklecijanova Aleksandra, videvši stradanje Đorđevo, poverova u Hrista. Oboje postradaše 303. godine.
Saborni hram u Kruševcu proslavlja svog patrona – popodne Svečanim Bdenijem, kada će biti iznete Mošti Svetog Đorđa na poklonjenje, a sutra Svetom Arhijerejskom Liturgijom, od 9 sati. Posle Litijskog ophoda oko Crkve, biće osveštani slavski kolač i žito.Svetom Đorđu su posvećene brojne crkve i manastiri, a Njegov Grob sa Mermernom Pločom, koja neprestano Mirotoči isceljujući brojne hodočasnike širom sveta, nalazi se – po Svetiteljevoj želji, u rodnom mestu Njegove Majke, Lidi Palastinskoj, u blizini Jerusalima.
Đurđevdan je i krsna slava brojnih srpskih domaćina, zaštitnik pravoslavnih Roma, a za ovaj praznik vezani su lepi narodni običaji, pletenja Đurđevdanskih venčića i kićenja porodičnih i crkvenih kapija.
