Pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Krstvodan, dan sećanja na pronalazak Časnog Krsta na Golgoti.
Praznuju se dva događaja – pronalazak Časnog Krsta 326. godine i njegov povratak iz Persije u Jerusalim 628. godine. Carica Jelena, majka Cara Konstantina, obilazeći Svetu Zemlju, u ruševinama Venerinog hrama pronašla je Časni Krst na kome je razapet Isus Hristos.
U srpskim crkvama i manastirima za Krstovdan se služi Sveta Liturgija, a Crkva je tog dana ustanovila obavezni post. Za Krstovdan je nekada postila i vojska, a u našem narodu postoji izreka “.
Ko se Krstom krsti, taj Krstovdan posti”. Krstovdan se slavi dva puta u toku godine 27. septembra i 18. januara. Postoji običaj da se na Krstovdan dan bere i osveštava bosiljak, a u mnogim krajevima se tog dana predskazuje vreme – ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti snežna, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
Tiha kiša na ovaj dan predskazuje blagu zimu, a grmljavina plodnu godinu.
