Sutra obeležavamo praznik Velika Gospojina, ili Uspenje Presvete Bogorodice, koji je jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice, a kako prazniku prethodi dvonedeljni post, 28. avgusta, posebno žene idu na pričest, jer se ovaj dan se smatra praznikom žena i majki. Velika Gospojina je slava brojnih srpkih manastira, među kojima su Kalenić, Manasija, Ravanica, Vitovnica, Morača, Reževići, Savina.
Po celoj Srbiji se održavaju vašari i narodni sabori. Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici.
Nije bila samo važan crkveni praznik već i dan oko kojeg su se vekovima gradili običaji povezani sa porodicom, zdravljem, ženama i prirodom. Velika Gospojina se u mnogim porodicama obeležava kao krsna slava, pa praznični dan ima i snažnu porodičnu dimenziju.
Ove godine, Velika Gospojina pada u petak, a za prazničnu i slavsku trpezu dozvoljeni su riba, ulje i vino. Ipak, možda je najlepši deo tradicije upravo u tome da se ode u crkvu zapali sveća, da se pomolimo za zdravlje.
