Povodom praznika Vavedenja Presvete Bogorodice i 180 godina od oslobođenja kruševačke nahije od turaka u hramu Svetog Nikole u Vrbnici služena je Sveta Božanstvena liturgija, a u crkvenoj kući održan je pomen kapetanu Veselinu Ćirkoviću i drugim borcima koji su Kruševac oslobodili od turaka. Liturgiju i pomen služio je protojerej Brana Pavlović, a istovremeno u novoosnovanom manastirku posvećenom Svetom Romanu u Mrmošu, protojerej Miloš Kostić. Na istorijske događaje od 1459. do 1832. godine, periodu – kada su Srbi u kruševačkom okrugu 373 godine bili u vlasti turaka, podsetio je publicista i autor istorijskog romana “Kapetan Vesa”, Tomislav Miletić. Prigodan program u slavu srpskih junaka izveli su članovi Kulturno umetničkog društva i učenici istoimene osnovne škole “Vuk Karadžić”. Mnogi vernici obišli su i grob bivšeg kapetana kruševačke nahije, kapetana Vese, koji se nalazi u porti crkve, za čiju je izgradnju zaslužan, Svetog Nikole u Vrbnici.
Od kada su Srbi predvođeni knezom jastrebačkim Veselinom Ćirkovićem, arhimandritom svetoromanskim Savom Petrovićem i Trnjanskim i Kožetinskim kneževima oslobodili Kruševac od turske vlasti, prošlo je 180 godina.
Namera Kruševljana je da u ovo vreme kada turske serije gospodare medijskim prostorom, podsete na doba kada su Osmanlije konačno napustile ove prostore.
Skandal koga su otmicom devojaka, navodno napravili turski begovi, braća Frenčević, bio je povod knezu Milošu Obrenoviću da podigne bunu u Kožetinu. Njih 1.850 sa jedva 450 pušaka u oslobađanje Kruševca krenulo je iz porte crkve Svetog Nikole u Vrbnici i na današnji dan 1832. godine, bez ispaljenog kuršuma, zaposelo grad.
Pre ovog događaj pregovori našeg kneza, Rusa i Turaka trajali su 17 godina.
“Te 1815. godine na sastanku Marašli Alipaše i Miloša Obrenovića u Ćupriji, Miloš je dobio Beogradski pašaluk. Ali ono što je imao Karađorđe, a to su šest nahija kruševačkog Sandžaka, ostalo je pod upravom Turaka, jer Šašid Paša, koji je tada bio u Leskovcu, nije ih dao, iako su ih Srbi po Bukureštanskom ugovoru iz 1812. godine dobili”, kaže Tomislav Miletić, književnik.
Iza ovog događaja nastalo je zatišje, jer se knez Miloš uz podršku carske Rusije okrenuo svom najjačem oružju, diplomatiji.
“Tek u novembru mesecu 1833. godine, opet pod pritiskom Ruskog dvora, sultan donosi novi hatišerif, odnosno novi ferman kojim se poništava mukada, poklon i administrativno kruševački Okrug ostaje kao administrativna jedinica i pripaja se Kneževini Srbije, odnosno staroj teritoriji Beogradskog pašaluka”, kaže Dragiša Milošević iz Istorijskog Arhiva.
“Ima dokumenata iz tog perioda, pre svega centralne ličnosti iz našeg kraja su braća Simić, Đorđević Stojan i naravno Miroslav Braljinac, koji je bio centralna figura i imenovan od strane kneza Miloša za upravnika kruševačke Nahije”, kaže Goran Vasić iz Narodnog Muzeja Kruševac.
