Vernici sutra proslavljaju Svetog Đorđa u narodu poznatog kao Đurđevdan. Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje Svetog Đorđa, a ovaj praznik poštuju i katolici i pravoslavci. Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju.
Mnogi običaji vezani za Đurđevdan u našem narodu datiraju još dok hrišćanstvo nije došlo na ove prostore. Pletenje venčića od “đruđevdanskog cveća”, pravljenje krstova od leskovog pruća i stavljanje po kućama i njivama, doček Đurđevdana u polju, kupanje na reci, paljenje vatre kako bi se zaštitili od zlih sila – samo su nekim od običaja vezanih za ovaj praznik koji se praktikuju nu našem narodu kako bi godina bila dobra i plodna, kaže tnolog u kruševačkom Narodnom muzeju, Jovana Stojković.
Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro, da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, da će biti sušno.
Kaže se u Srbiji da, koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
