Dan uoči Božića šesti januar – Badnji dan, dobio je ime po tome što se tada seče Badnjak i unosi u kuću. Obično je to mlado, hrastovo ili cerovo drvo, uveče se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom dobija posebno mesto u domu.
Večera je uoči Božića posna a na sam dan najradosnijeg hrišćanskog praznika, u jutranjim satima, prvi i posebno poštovan gost je položajnik. On džaranjem vatre u ognjištu ukućanima poželi mnogo zdravlja, ljubavi, uspeha i sreće u novoj godini. Slavski kolač za Bižić je česnica, porodica se okuplja oko raznovrsne trpeze i ovo je neradni dan i državni praznik.
U odnosu na druge praznike, običaji su u Srbiji za Badnji dan i Božić brojni, a u prošlosti su imali veliki značaj, jer su ljudi verovali da tih dana počinje nova godina i da se tada odlučuje o sudbini kuće i ukućana – ističe Jovana Stojković, etnolog Narodnog muzeja Kruševac.
