Danas obeležavamo praznik Velika Gospojina, ili Uspenje Presvete Bogorodice, koji je jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice, a kako prazniku prethodi dvonedeljni post, 28. avgusta, posebno žene idu na pričest, jer se ovaj dan se smatra praznikom žena i majki. Velika Gospojina je slava brojnih srpkih manastira, među kojima su Kalenić, Manasija, Ravanica, Vitovnica, Morača, Reževići, Savina.
Po celoj Srbiji se održavaju vašari i narodni sabori. Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici.
Nije bila samo važan crkveni praznik već i dan oko kojeg su se vekovima gradili običaji povezani sa porodicom, zdravljem, ženama i prirodom. Velika Gospojina se u mnogim porodicama obeležava kao krsna slava, pa praznični dan ima i snažnu porodičnu dimenziju.
U narodu se ovaj praznik smatra praznikom majki i dece. Veruje se da se ne valja baviti kućnim poslovima, već dan treba posvetiti molitvi, crkvenom bogosluženju i okupljanju porodice. Naravno, i Veliku Gospojinu prate mnogi narodni običaji i verovanja – ona nije samo crkveni praznik, već događaj koji spaja veru, tradiciju i narodna okupljanja; trenutak kada se u domove i zajednice unosi blagoslov, kada se porodice okupljaju oko zajedničke trpeze i kada se zahvaljuje na plodovima leta.
