U Kruševcu je održan tradicionalni Vrtolomin vašar. Poseta je bila velika, a cene pristupačne, kako kažu prodavci. Ovo je drugi, od četiri, vašara u godini.
Iako je temperatura u prepodnevnim satima bila oko 30 stepeni to nije omelo posetioce tradicionalnog Vrtolominog vašara da obilaze tezge, da se cenjkaju i razgledaju robu. Prodavcima je ipak bilo teže, pojedini su doputovali i iz udaljenih krajeva Srbije trbuhom za kruhom.
Prodavalo se sve i svašta, od igle do lokomotive, preko nove do stare – polovne robe… Sladoled i pivo su ipak bili najprodavaniji.U Kruševcu se tokom godine održava četiri vašara, Vrtolomin je drugi po redu.
U Srbiji se danas obeležava praznik Sveti apostoli Vartolomej i Varnava, koji se u narodu još naziva Vratoloma ili Vrtoloma.
https://www.youtube.com/watch?v=zJDFMiUrbjQ
Praznik
Sveti apostol Vartolomej, jedan od dvanaest velikih apostola, propovedao je Jevanđelje sa svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom. Propovedali su najpre u Aziji, a potom u Indiji i Jermeniji.
U Jeropolju, ovi apostoli su umrtvili ogromnu zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Ne shvatajajući njihovo delo, neznabošci su ih osudili i razapeli na krst.
Upravo tada se desio snažan zemljotres, a prestrašeni ljudi, misleći da ih Bog kažnjava zbog ovih mučenika, skinuli su ih sa krsta, ali apostol Filip već beše izdahnuo.
Vartolomej je preživeo i otišao potom u Indiju, gde je preveo Matejevo jevanđelje na indijski jezik. U Albanopolju jermenskom ubio ga je carev brat Astijag. Episkop Agaton sahranio ga je u hram, a kasnije su mošti ovog sveca prenesene u Benevent, pa u Rim.
Sveti apostol Varnava, jedan je od sedamdesetorice, zvao se prvo Josif, ali su ga apostoli nazvali Varnava – Sin Utehe. U vreme Halkidonskog sabora, čudesno se saznalo za njegov grob. Posle otkrivanja čudesnih moštiju, Kiparska crkva je, kao apostolska, proglašena samostalnom. Zato se ovaj događaj javljanja apostola Varnave vezuje za autokefalnost Kiparske crkve.
U velikom delu Srbije ovaj praznik naziva se još i Vratoloma (Vrtoloma), te su prisutna brojna verovanja:
Na ovaj dan ne valja se peti na drvo, da se ne bi slomio vrat; takođe, treba izbegavati sva mesta na kojima vreba opasnost od pada. U Homolju se na današnji dan obustavlja svaki rad, a u nekim delovima istočne Srbije se smatra da ukoliko se na Vratolomu radi postoji velika opasnost od poplava, oluja i grada.
