Prvog dana proleća obeležava se i Svetski dan šuma. Ovaj datum je ustanovljen još 1971. godine, kada se obeležavao kao Dan šuma, i to na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije, kako bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi od šumske vegetacije.
Svetski dan šuma 2012. godine usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija u cilju jačanja svesti zajednice o značaju šuma. Šume imaju fundamentalni značaj u funkcionisanju metabolizma ekosistema, omogućavajući mu kruženje materije i proticanje energije, istakao je šef šumskog gazdinstva Rasina Zoran Živančević najavljući akciju pošumljavanja povodom Svetskog dana šuma u reonu Srndaljske reke gde će dana biti zasađeno 4 stotine sadnica hrasta. Istraživanja su dokazala da 1 hektar rastinja apsorbuje 8kg ugljen dioksida.
U razmeni gasova, različite vrste drveća imaju i različitu ulogu, što zavisi od površine lišća. U roku od jedne godine jedan hektar šume ispušta u atmosferu do jednog do tri i po miliona kilograma vlage. Gradsko zelenilo, naročito drvoredi, umanjuju uticaj buke i do 25%. Drveće ima važnu ulogu u ozdravljenju degradiranih zemljišta, ima zdravstveni i estetski značaj.
