Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvetnih ustanova.
Savindan u Kruševcu, sa Blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Arhiepiskopa i Mitropolita kruševačkog Gospodina Davida, započeo je Svetom Liturgijom u svim hramovima Eparhije kruševačke.
Kao i u hramovima, u svim školama, vrtićima i ustanovama kulture, tokom dana se osveštavaju slavski kolači i žito, organizuju recitali i Svetosavski programi i dodeljuju poklon- paketići za mališane.
Kruševljani ove godine u čast Savindana, dobiće novi spomenik Svetom Savi, koji će biti svečano otkriven i osveštan u 14 časova. Spomenik se nalazi na rekonstruisanom i uređenom – Trgu Svetoga Save, nekada Iločkom, i donacija je Fondacije za srpski narod i državu, koja je ovogodišnji dobitnik “Svetosavske nagrade” Grada Kruševca.
Poklon Grada Kruševljanima je i večerašnji Koncert Filharmonije sa Krfa “Ljapades”, koji će biti održan od 19 časova u Kruševačkom pozorištu, kao i sutra, takođe od 19 časova, zbog velikog interesovanja kruševačke publike.
Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije i osnivačem srpske crkve koja ga slavi kao sveca.
Smatra se, takođe, začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, stoga je i zaštitnik prosvetnih ustanova.
Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko.
Odrekao se svetovnog života i zamonašio veoma mlad, oko 1192. godine, na Svetoj Gori, u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.
U Srbiju se vratio 1208. godine da potpuno izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.
Iza sebe je ostavio više pisanih dela. Najznačajnija su „Žitije Svetog Simeona“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Zakonopravilo“.
U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.
Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju.
Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije.
Njegove mošti su iz Trnova prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 1237. godine.
Savin kult je u narodu bio jak zbog čega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.
Praznik Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja u Kragujevcu.
Posle poluvekovne zabrane, 1990. godine ponovo se obeležava kao školska slava.
