Danas je Velika Gospojina, praznik koji Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju u znak pomena na upokojenje Presvete Bogorodice i dan kada se ona, prema jevanđeljskom predanju, “uznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja”. Povodom praznika u manastirima i crkvama služena je Sveta arhijerejska liturgija
U čast jednog od najvećih praznika hrišćanstva, u crkvama i manastirima Srpske pravosavne crkve služena je Sveta arhijerejska liturgija na kojoj sveštenstvo čitanjem Jevanđelja, molitveno okupljeni narod, podseća na događaje vezane za ovozemaljski živoz Majke Božije i njeno upokojenje – dan kada se ona vaznela na nebo “i predala svoj duh u ruke Spasitelja”. Posle liturgije obavlja se Svata tajna Pričešća i sečenje slavskih kolača.
Prema predanju Presveta Bogorodica je poživela dugo po Vaznesenju Gospodnjem. Iz Svetog Pisma Novog Zaveta znamo da ju je Gospod Isus Hristos ostavio na staranje Svetom Jovanu Bogoslovu. Propovedala je sa apostolima Jevanđelje, bila sa njima u Efesu, Jerusalimu is vim onim mestima koja je pohodio Gospod Isus Hristos.
Vreme između Velike i Male Gospojine, koja se obeležava 21. septembra, naziva se međudnevnica, a veruje se da je taj period najbolji za branje svih plodova i lekovitih trava, pa se odlazi na izvore koji, prema narodnom verovanju, imaju lekovito dejstvo.
Uspenije Presvete Bogorodice kao krsnu slavu , proslavlja veliki broj manastira, crkava i srpskih porodica.
