Knjiga Luke Mičete „Stefan Nemanja – nastanak evropske Srbije“ provodi čitaoce kroz povest Srba od doseljavanja na Balkan do države župana Stefana Nemanje * “Stefan Nemanja, u monaštvu Simeon, spada u vladare koji su stekli poštovanje podanika i savremenika, ali i potomaka. Samo je uticaj njegovog svetiteljskog kulta bio veći od njegove vladarske slave” * Knjigu poklanjaju internet portal RTK i Laguna, čija najnovija izdanja predstavljamo – i darujemo gledaocima! – petkom u emisiji „Opušteno“ (u 21:00, repriza je nedeljom u 14:05 sati).
Knjigu poklanjamo posetiocu sajta RTK koji PRVI tačno odgovori na nagradna pitanja:
NAGRADNA PITANJA:
1. Nabrojte naslove dve prethodne knjige koje je Luka Mičeta objavio kod Lagune (2013. godine)?
2. Kada se Stefan Nemanja povukao sa vlasti, posle čega se zamonašio?
3.Gde se danas nalaze mošti Stefana Nemanje, koga Srpska pravoslavna crkva slavi kao svetog Simeona Mirotočivog?
ODGOVORITE kroz komentar na ovaj post i obavezno ostavite svoj e-mail, na koji će biti kontaktiran posetilac sajta, koji prvi da tačan odgovor na nagradno pitanje, i upoznat sa načinom preuzimanja nagrade.
“Prošlo je devet vekova od kada je rođen srpski veliki župan Stefan Nemanja – vladar koji je stvorio srpsku državu po modelu i pravilima tadašnje Evrope – i 815 godina od kada je vasilevs Aleksije III Anđeo, na molbu tada već monaha Simeona i sina mu Save, carskom hrisovuljom dodelio Hilandar „da bude Srbima na poklon večni“. Bilo je to doba početaka srpske književnosti, prava, umetnosti, arhitekture, doba Studenice, „majke srpskih crkava“, Đurđevih stupova, Hilandarskog tipika, Miroslavljevog jevanđelja…”
Ovim rečima Luka Mičeta, dugogodišnji novinar i publicista, otvara knjigu „Stefan Nemanja – nastanak evropske Srbije“, za koju je ovih dana u jednom novinskom intervjuu rekao kako ju je „pisao u dogovoru sa vlasnikom Lagune Dejanom Papićem, baš za 900. godišnjicu ovog velikog srpskog vladara, ali da nisu mogli pretpostaviti da će u tom poduzeću biti sami“. I zatim dodao:
– Za vreme vladavine Stefana Nemanje Srbija je bila respektabilna sila na Balkanu i na liniji dominantnih evropskih ideja. Vodila se mudra, racionalna politika. Može sa samo zamisliti kako bi izgledala naša istorija da je paradigma Stefana Nemanje ili pak despota Stefana Lazarevića preovladala u srpskoj istoriji, odnosno politici, da se na takav način spasavalo „hristoimenito stado“…
U svojoj knjizi Luka Mičeta obrađuje nastanak evropske Srbije od doseljavanja Srba na Balkan do države Stefana Nemanje. „Knjiga je, tako, brevijarij jednog velikog doba srpskog naroda i jednog velikog vladara, ali i sažeta povest o naseljavanju Srba na Balkan i njihovom pokrštavanju, kao i o hristijanizaciji drugih vladara – kada su udareni temelji moderne Evrope“.
Knjiga je podeljena u nekoliko poglavlja – Naseljavanje Slovena u Evropi, Doba stvaranja prvih srpskih država, Srpski vladari pre Nemanjića, Evropa za vreme Nemanje i Nemanjićka Srbija – kroz koja autor obrađuje nastanak evropske Srbije od doseljavanja Srba na Balkan do države Stefana Nemanje. Ona, tako, predstavlja – po rečima Luke Mičete, “pre svega brevijar jednog slavnog doba srpskog naroda i jednog velikog njegovog vladara, ali i sažetu povest o naseljavanju Srba na Balkansko poluostrvo i o njihovom pokrštavanju, kao i o hristijanizaciji drugih varvara – u vremenu kada su udareni temelji moderne Evrope. Ovo je priča o nastanku Srbije, posmatrana u svetlu stvaranja evropskih država od kojih se Nemanji na Srbija nije razlikovala”.
Knjiga koja će nam pomoći da obnovimo ili naučimo neke lekcije iz istorije, sa jasnim i poukama aktuelnim i dragocenim i u naše doba…
Luka Mičeta, koji je kod Lagune 2013. objavio studije o Sulejmanu Veličanstvenom i kralju Petru Drugom Karađorđeviću, bio je komentator i urednik lista Student; kolumnista podgoričke Pobjede; urednik prvog mesečnika na engleskom jeziku The Drum (B92); komentator i urednik Nin-a; generalni direktor Tanjuga. Objavio je i knjige Srbi i demokratija (1992), Sudbina Bošnjaka (1999), Panorama pogleda, pojmova i mišljenja Adila Zulfikarpašića (2001) i Vane Ivanović između Tita i Draže – Post um jednog Jugoslavena (2010).
