Internet i digitalna televizija predvodiće rast medijske industrije u naredne tri, četiri godine, i prema prognozi medijskih analitičara, digitalizacija će obeležiti budućnost i medija i biznisa.
“Nakon dugih godina recesije, mediji će širom sveta doživeti oporavak, i po rastu oglašavanja i po rastu potrošnje medijskih sadržaja”, kaže za Tanjug Dejan LJuština iz konsultantske firme PwC, koja 13.godinu za redom pravi analizu stanja u medijima.
“Uz najveći rast u digitalnom segmentu, i tradicionalni, print sadržaj će se lagano pokrenuti iz krize. Magazini će stajati nešto bolje od dnevnih novina. Era PC-računara ostaje za nama, a tome u prilog govori i podatak da je ove godine prvi put prodato više mobilnih uređaja nego PC-a. Mediji koji su se vremenom značajno pozicionirali, poput televizije, zadržaće značaj ali i dominaciju u oglašivačkom segmentu”, rezimira LJuština prognoze poslovanja u medijskoj industriji u periodu do 2016.godine.
Rast se predviđa zahvaljujući ekonomskom oporavku u određenim regionima sveta, privrednom rastu u nekim zemljama u razvoju, ali i osvajanju medijskih sloboda u zemljama u kojima ih ranije nije bilo, poput onih koje su prošle kroz “Arapsko proleće”.
Televizija je i dalje vodeći medij u svetu, kaže Ljuština. Ni društvene mreže koje su napravile bum poslednjih godina, ni mobilni uređaji – za koje je prognozirano da će istisnuti televiziju, nisu joj naudili.
“Ljudi žele vest, a čitaju ceo tekst tek ako ih posebno zanima”, obrazlaže taj trend LJuština, pozivajući se na rezultate istraživanja konzumacije sadržaja. Dodaje da će televizija i dalje rasti, i da će joj se brzo rastući digitalni mediji približiti tek 2016.godine.
“Na Balkanu je televizija je izuzetno dominantna. Najgledaniji je medij na ovim prostorima, gde prosečni gledalac provede rekordnih šest dnevno ispred TV-a; kaže Tanjugov sagovornik. Svetski prosek gledanja televizije je skoro duplo manji, iznosi 3 sata i 10 minuta,
Mediji na Balkanu donekle kaskaju za svetom. “Digitalni sadržaji su još niski, ali imaće rast”, dodaje Tanjugov sagovornik. “Print je još vrlo prisutan, ali moje predviđanje je da će uspešna izdanja ići dalje, čak i rasti, a da će se mnoga izdanja ugasiti, ona koja nemaju povratne investicije. Vlasnici će jednostavno shvatiti da nije više isplativo pružati taj sadržaj”.
Najteže je, čini se, novinskim agencijama i javnim servisima. “Izuzetno su bitni u svakom društvu, jer je njihova uloga da pružaju objektivnu istinu i medijsku informaciju. Ali problem je kako da prežive kao nezavisni, obzirom da nemaju oglašivačku komponentu, odnosno da su nekomercijalni. B-Bi-Si (BBC) je komercijalizacijom svojih sadržaja postigao veliki uspeh, ali je pitanje da li je taj model primenjiv na Balkan ?!”, dodao je LJuština.
Po mišljenju Tanjugovog sagovornika, biznis pokreće medije, jer mediji su fundamentalni deo biznisa i nacionalnih ekonomija u kojima biznis pravi svoj brend prema potrošačima. Kao takvi, mediji imaju snagu koja je potrebna biznisu. Ali, uticaj medija na biznis je jednako bitan.
“Uzmimo primer Fajsbuka. Doprineo je američkoj ekonomiji sa skoro 12 milijardi dolara u prošloj godini. Fejbuk je stvorio skoro 182.000 radnih mesta, ne u samom Fejsbuku, nego širom lanca vrednosti u svim firmama koje posluju putem ove društvene mreže, i koja na njih utiče”, precizira Ljuština.
“Mediji i biznis ne mogu jedno bez drugog. Samo je bitno ostvariti konstruktivnu saradnju tako da žive jedno od drugog, na dobar način”, zaključio je Ljuština u izjavi za Tanjug.
