U godini na izmaku, u svetu je stradalo više od 80 novinara. Najviše u Siriji, slede Somalija, Pakistan i Meksiko, saopštila je organizacija Reporteri bez granica. Iako ni u našoj zemlji bezbednost novinara nije na zavidnom nivou, Vlada Srbije predložila je da se iz Krivičnog zakonika izbaci odredba koja napad na novinara na zadatku izjednačava sa napadom na službeno lice
Medijska koalicija, koju čine UNS, NUNS, ANEM, Lokal pres i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, podnela je predlog amandmana poslaničkom klubu SPS-a na izmene Krivičnog zakonika koji poništava odluku da se napad na novinara na zadatku izjednačava sa napadom na službeno lice. Za ugrožavanje novinara na radnom zadatku do sada je bila predviđena kazna od jedne do osam godina.
– Poslednjih par dana medijska koalicija vrlo aktivno učestvuje u donošenju i menjanju nekih krivičnih zakona u Srbiji. Amandman na izmenu Krivičnog zakona koji napad na novinara ne tretira kao napad na službeno lice je već treći slučaj da mi na taj način utičemo na donošenje zakona u Srbiji. Prvo je bilo podnošenje amandmana na zakon o javnom preduzeću, zatim na dekriminalizaciju klevete, znači da se kleveta više ne smatra krivičnim delom, što je vrlo bitno za novinare, da mogu slobodno i bez straha da obavljaju svoj posao i treći pokušaj je da obezbedimo novinarima da se napad na njih smatra kao napad na službeno lice, jer vidimo da novinari još uvek kod nas ne mogu bez straha i pretnji da obavljaju svoj posao – kaže Dejan Miladinović, direktor Lokal Presa.
Predlagači amandmana, prema njegovim rečima, ne traže da novinari budu u statusu službenih lica, već da na neki krivično-pravni način bude podignut stepen zaštite novinara, time što će se napad na novinara smatrati napadom na službeno lice.
– Pre predlaganja amandmana dogovaramo se sa poslaničkim grupama i procenjujemo kakve su nam šanse da li će to da prođe ili ne, tako da, kao i prethodna dva amandmana, očekujemo da i ovaj bude usvojen – ističe Miladinović.
– Kao i svi zakoni koji se donose, a imaju veze sa našom profesijom koja je omiljena u narodu, ali u politici ne, tako i ovaj zakon pozdravljamo. Sa jedne strane to je dobro, jer je bilo više pokušaja da se novinarima izađe u susret, međutim to je mala uteha, jer je već stupio na snagu ili treba da stupi naredne godine zakon po kome svi mediji u Srbiji treba da budu privatizovani. S obzirom na to kako u Srbiji teče privatizacija, mislim da se novinskim kućama i elektronskim medijima ne piše dobro i da će od sadašnjeg broja jedva ostati polovina – smatra Mirjana Deljanin, novinarka Radio-televizije Kruševac.
Predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Vladimir Cvijan, rekao je da davanje statusa službenog lica samo novinarima ili samo sudijama, nije u skladu sa Ustavom, jer ako se to učini – onda status službenog lica mora da se da i vozačima GSP-a, kondukterima ili advokatima.
– Imamo situaciju da i konduktere napadaju, advokate napadaju, sudijama se preti, dakle jednom rečju, po prirodi posla svaki građanin ove države može doći u određeni problem, da dođe pod neku vrstu pritiska i pod neku vrstu pretnji. Zato je stav Ministarstva pravde bio da građane ne treba deliti, da ne treba praviti razliku među njima. Po Ustavu svi smo jednaki – izjavio je Cvijan za beogradske medije.
Dejan Milojević
