RTK | Radio televizija Kruševac
Društvo

Potpisan ugovor o finansiranju izgradnje naučno-tehnološkog parka u Kruševcu

Danas je u Vladi Republike Srbije potpisan ugovor sa EBRD o zajmu koji se tiče unapređenja naučne infrastrukture, izgradnje novih naučno-tehnoloških parkova i dodatnih zgrada u postojećim naučno-tehnološkim parkovima u zemlji. Ugovor je u ime grada Kruševca potpisala Martina Manojlović, direktor Biznis inkubator centra, a prisustvovala je i gradonačelnik Jasmina Palurović.

Ugovor o zajmu potpisali su ministar Siniša Mali i direktor za region Zapadnog Balkana i Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji Mateo Kolanđeli, dok su ugovor o projektu potpisali premijerka Brnabić, Kolanđeli i direktori naučno-tehnoloških parkova u Nišu, Čačku i Kruševcu – Milan Ranđelović, Mirko Pešić i Martina Manojlović.

Ugovorom je obezbeđeno 80 miliona evra, od čega je 70 miliona evra namenjeno za dodatnu izgradnju naučno-tehnoloških parkova (NTP), dok je 10 miliona opredeljeno za BIO 4 kampus u Beogradu.

Ukupna investicija za Grad Kruševac, zajedno sa opremom, je 16,5 miliona evra. NTP će biti lociran na lokaciji bivše upravne zgrade HI „Župa“ u Dedini. Zauzeće površinu od 1,6 hektara, na kome će se nalaziti glavna zgrada, konferencijske sale i 39 poslovnih modula namenjenih za rad tehnološko i istraživački orjentisanih kompanija za preko 200 korisnika. U drugom delu je planirano 14 proizvodnih modula od po 280 m2. Ukupna površina hala je oko 4000 m2.

Premijerka Ana Brnabić je tom prilikom istakla da se, kada je reč o NTP u Čačku i Nišu, radi o fazi dva, odnosno izgradnji drugih zgrada, dok bi se u Kruševcu gradila nova, prva zgrada naučno-tehnološkog parka. Plan je da se posle potvrđivanja ugovora u Vladi i Skupštini Srbije objave tenderi za izvođenje radova i očekujemo da oni počnu do kraja ove godine.

Takođe, kako je dodala, do kraja godine radovi bi trebalo da počnu i na izgradnji BIO 4 kampusa u Beogradu, za šta je današnjim ugovorom obezbeđeno 10 miliona evra, a ranijim ugovorom o kreditu sa Razvojnom bankom Saveta Evrope 200 miliona evra.

Premijerka je naglasila da bi ovim investicijama trebalo da se pomogne da mladi visokoobrazovani ljudi ostanu u svojim mestima i da IKT sektor, kao najbrže rastući u Srbiji, nastavi da se razvija.

Prema njenim rečima, taj sektor je zaslužan za svako drugo novo radno mesto u našoj zemlji u 2021. godini, za podizanje proseka plata i promenu naše ekonomije, ali i za veće privlačenje kapitalno intenzivnih investicija, umesto radno intenzivnih, kao što je bilo ranije.

Premijerka je precizirala da je broj zaposlenih u IKT sektoru u prvom kvartalu ove godine bio 105.400, što je za 17.000 više nego u istom periodu 2022. godine, dok je prosečna neto plata dostigla 206.169 dinara. U prvom kvartalu izvoz IKT usluga iznosio je 786 miliona evra, što je rast od 44 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, precizirala je ona i rekla da se očekuje da će ovaj izvoz za celu 2023. godinu iznositi četiri milijarde evra.

Mateo Kolanđeli (EBRD) je naglasio da će ovi veoma ambiciozni projekti unapređenja naučne infrastrukture staviti Srbiju na mapu sveta kada je reč o biotehnologiji. On je precizirao da će Evropska banka za obnovu i razvoj finansirati i individualne startapove u Srbiji, što, kako je rekao, nije rađeno ni u jednoj drugoj zemlji.

Milan Ranđelović, direktor NTP u Nišu  je podsetio na to da su NT parkovi u Čačku i Nišu otvoreni pre tri godine i da su postignuti dobri rezultati jer više od 100 kompanija i 600 mladih ljudi radi i stvara u njima. „Zahvaljujući tome, dobili smo podršku Vlade da uđemo u dalje širenje i razvoj naših parkova. Nadam se da će realizacija ovog projekta omogućiti da se podigne konkurentnost naših gradova i time doprinese zadržavanju mladih, visokoobrazovanih ljudi u regionima centralne Srbije, ali i da Čačak, Niš i Kruševac svoj razvoj baziraju na ekonomiji zasnovanoj na znanju“.