Julijanska Nova godina, poznata još kao Stara ili Pravoslavna, kod nas najpoznatija kao Srpska Nova godina, slavi se 13. na 14. januara.
Većina ljudi smatra da se ova Nova godina slavi kao starokalendarska, prema vremenu koje je ustanovio Julije Cezar. Iako se najčešće naziva Pravoslavnom jer je slave uglavnom pravoslavni narodi, pa čak i deo pravoslavne zajednice u Japanu, kod nas ona ima poseban značaj jer je nastala kao znak otpora prema onima koji su pokušavali da uzdrmaju srpski identitet.
U crkvama se večaras drži praznično bdenje i praznuju se dva praznika – Mali Božić i dan svetog Vasilija Velikog. Po običajnom kalendaru, večeras se ne spava, već se dočekuje novo leto.
U Novu godinu valjalo bi ući poravnatih računa i bez dugova. Mesi se posebni obredni hleb, zvani vasilica, u mnogim mestima na raskršićima pale se vatre, ponegde i ostaci badnjaka od Božića.
Pored srpske, večeras slave i ruska, gruzijska, ukrajinska i jermenska pravoslavna crkva, i Sveta Gora.
