RTK | Radio televizija Kruševac
MOJ GRAD, MOJA INSPIRACIJA

MOJ GRAD, MOJA INSPIRACIJA: Nikola Pantelić, direktor Narodnog muzeja Kruševac

Danas Kruševac ubrzano menja fizionomiju, pa se i u ovom trenutku radi na brojnim gradilištima širom grada. Kroz projekat MOJ GRAD – MOJA INSPIRACIJA, na sajtu regionalne Radio Televizije Kruševac kao osvedočenom hroničaru promena kroz koje ovaj grad i dalje prolazi, daćemo priliku nekim od zaslužnih Kruševljana da ispričaju čime ih je to ovaj grad zadužio i inspirisao, a šta su sve oni uradili da bio mesto boljeg i lepšeg života, sredina privrednog razvoja, sve manje nezaposlenosti, visokih kulturnih dometa i rezultata sportista, dobrih đaka i mladih i preduzimljivih stručnjaka u svim oblastima, ali i sve lepših i čistijih ulica i saobraćajnih zaobilaznica, trgova, parkova, sportskih terena, kao i koje su njihove vizije daljeg razvoja ove sredine.

Naš sagovornik u nastavku serijala je Nikola Pantelić, direktor Narodnog muzeja Kruševac.


Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Grada Kruševca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


  • Čime Vas je Kruševac inspirisao i „zadužio“?

– Kada sam bio predškolac, na filmovima i serijama sam mogao videti veliki broj svetlećih reklama na ulicama američkih gradova. Iz nekog razloga su mi bile fascinantne. Sa istim oduševljenjem sam zadivljeno gledao u svetleće reklame na Domu sindikata, sanjareći da će ih jednog dana i u Kruševcu biti na svakom ćošku.

Vreme kada sam bio srednjoškolac i student bilo je vreme kada je naš grad bio bleda senka onog što je nekada bio, a od svetlećih reklama je ostala samo potporna konstrukcija. Obuzela me je velika tuga i sebi sam postavio cilj da svom gradu pomognem koliko budem umeo i mogao, pre svega svojim radom.

Po završetku studija vratio sam se u Kruševac i započeo svoju profesionalnu karijeru kao nastavnik istorije u osnovnoj školi. Tu sam započeo put ka svom cilju.

  • Šta smatrate posebno bitnim što ste učinili da ovaj grad bude mesto boljeg i lepšeg života?

– Tu bih istakao rad sa hiljadama đaka, rad na tome da vole svoj grad i državu, da vole našu istoriju i da na svaki mogući način doprinesu razvoju grada i države. Što se tiče rada na mestu direktora Narodnog muzeja Kruševac, istakao bih svakodnevno zalaganje na očuvanju i promociji prebogatog kulturnog nasleđa našeg grada. Istakao bih i rad na unapređenju uslova za obavljanje muzejske delatnosti.

Zahvaljujući razumevanju i pomoći rukovodstva grada, Dom Slobodište je, posle decenija zanemarivanja, rekonstruisan i ponovo otvoren za posetioce. Radi se i na modernizaciji stalne postavke muzeja kroz implementaciju savremenih tehnologija kao što su hologrami, virtuelna realnost i trodimenzionalne animacije.

Imamo velike planove za budućnost kako bismo u muzeološkom pogledu ostali u samom vrhu na nivou Srbije i regiona i na taj način dostojno predstavljali naš grad i njegovo kulturno nasleđe.

 

  • Šta Kruševcu još nedostaje i smatrate da bi trebalo u relativnom bliskoj budućnosti uraditi?
– Smatram da Kruševcu nedostaju sadržaji koji bi u većoj meri privukli mlade ljude da ostanu u Kruševcu. Mislim da će taj problem u dobroj meri biti rešen izgradnjom Regionalnog tehnloškog parka, koji sa sobom vuče dolazak kompanija koje razvijaju visoke tehnologije. To podrazumeva nova radna mesta i veće plate, što za rezultat ima ostanak mladih u gradu. Ali taj poduhvat mora da prati i osnivanje odgovarajućih fakulteta u Kruševcu, što bi za posledicu imalo da naš grad postane univerzitetski centar.
Takođe, smatram da bi trebalo upotpuniti ponudu dešavanja iz oblasti savremene popularne i visoke kulture, jer je to bitan faktor da se mladi privuku da ostanu ovde.
  • Kakva je Vaša vizija razvoja ove sredine, odnosno budućnosti Kruševca? 

– Kruševac u budućnosti vidim kao univerzitetski, kulturni, turistički i privredni centar ovog dela Srbije, kao grad iz kog ne odlaze mladi ljudi, već se u njega doseljavaju. Vidim ga i kao grad u koji sve češće dolaze stranci.

U budućnosti Kruševac vidim kao grad koji je sinonim za blagostanje.