Hrišćani koji se pridržavaju julijanskog kalendara danas obeležavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva.Prema verovanju, Isus je tog dana odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu.Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade!“. Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv. Na Veliki petak se ne peva i ne veseli se.Od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedelje), kada je, prema verovanju vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom. Prema narodnom verovanju, tradicji i običajima na današnji dan se ne rade nikakvi poslovi, ni u polju, ni u kući. Žene na ovaj dan nikako ne smeju da uzmu iglu u ruke, jer se veruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hleb se nikako ne mesi.
Prema narodnom verovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća. Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik. Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se pre svega deca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sledećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donela sreću domaćinima. Na dan Vaskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.
