Kruševac ima dugu tradiciju obeležavanja 1. maja. 121 godinu na Bagdali se okupljaju radnici proslavljajući svoj praznik. Najveći broj radnika okupljao se se za 1. maj u periodu posle Drugog svetskog rata do uvođenja višepartijskog sistema u Srbiju. Na ovom mestu, 1970. godine, postavljen je bronzani spomenik “Rađanje radničke klase u Kruševcu”, rad vajara Milivoja Mićića. Inicijativu da se postavi ovaj tri metra visok spomenik pokrenuo je na sastanku sindikata Slavko Andrejević, naš sagovornik.
Prisećajući se obeležavanja Međunarodnog praznika rada, 89-to godišnji Kruševljanin Slavko Andrrejević kaže da je prvi put izašao na prvomajski uranak 1946. godine, odmah posle učešća u ratu. Seća se da su tih posleratnih godina, na mesto gde je 1896. godine osnovan prvi radnički pokret u Kruševcu, na Bagdalu kolektivno izlazila sva kruševačka preduzeća i zanatske zadruge.
Kao podpredsednik Sindikata 1969. godine sazvao je 1. maja u 6 ujutro na Bagdali Sednicu Veća sa jednom tačkom dnevnog reda: Razmatranje predloga i donošenje odluke za izgradnju spomenika Prvom maju. Predlog je jednoglasno usvojen, a već iduće godine podignut je spomenik “Rađanje radničke klase u Kruševcu”, rad vajara Milivoja Mićića. Visok tri metra, izliven u poliranoj bronzi, spomenik simbolizuje ideju o ujedinjenju radničke klase celog sveta. Od postavljanja, ovaj spomenik postaje centralno mesto okupljanja za 1. maj. 1975. godine naš sagovornik Slavko Andrejević postaje generalni direktor preduzeća Kruševacpromet, što je uticalo na povećanje broja radnika na uranku.
Sa uvođenjem višepartijskog sistema proslava 1. maja vezivana je isključivo za komunistički pokret pa se broj Kruševljana na uranku iz godine u godinu smanivao. Napominjući da ne pripada ni jednoj stranci, Andrejević ocenjuje da su za očuvanje tradicije obeležavanja praznika rada najzaslužniji Samostalni Sindikat i Gradski odbor Socijalista.
Radnički pokret u Kruševcu i proslava Međunarodnog praznika rada na Bagdali imaju tradiciju dugu 121 godinu.
