Jedan od ciljeva ovog zakona je sprečavanje stihijske naplate poverilaca, ne samo u preduzećima u restrukturiranju već i u onima koja će se privatizovati javnim tenderom odnosno aukcijom. Tek po okončanju ovog procesa, Agencija za privatizaciju obavestiće sudove i druge organe nadležne za donošenje osnova i naloga za prinudnu naplatu,o uplati novca od postignute prodajne cene. Svim poveriocima preduzeća u restrukturiranju i privatizaciji dat je rok od 30 dana za prijavljivanje potraživanja, a Agencija treba da ih evidentira i sačini predlog namirenja dugovanja.
Država je, naime odlučila da uredi odnose između poverilaca i preduzeća u restrukturiranju i da u narednih 5 meseci utvrdi koliki je njihova stvarni dug, pre svega u periodu do 2008. godine, a pretpostavka je da je reč o cifri od jedne ipo milijarde evra, najviše prema budžetu Srbije.
Posle ove izmene trebalo bi da usledi razvrstavanje preduzeća u restrukturiranju u tri grupe: ona koja mogu da nađu strateškog partnera, ona koja idu u stečaj i ona koja će biti likvidirana. Zatim bi (verovatno tokom leta) trebalo da budu usvojeni novi Zakoni: o privatizaciji i stečaju. Tekst budućeg Zakona o privatizaciji, naravno nije poznat, ali je jučerašnja izmena postojećeg bila šesta po redu od 2001. kada je i usvojen. Na osnovu njega, prema statističkim podacima, prodato je oko 2.300 preduzeća, a u blizu 700 privatizacija je raskinuta.
Osim stopiranja stihijske naplate dugova, cilj izmena Zakona o privatizaciji je, prema rečima ministra Nikole Selakovića, očuvanje radnih mesta u svim kolektivima koji imaju tržišnu perspektivu. Podsetimo, u Kruševcu šest kolektiva ima status preduzeća u restrukturiranju.
