Badnjim danom počinje Božićno praznovanje. Badnji dan je poslednji dan božićnog posta i tada se dovršavaju poslovi oko pripreme doma i hrane za najradosniji hrišćanski praznik rođenje Isusa Hrista – Božić. Službama bdenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima, kao i na gradskim trgovima, Srpska pravoslavna crkva i vernici, obeležavaju Badnji dan, pripremajući se za proslavu rođenja Isusa Hrista – Božić.
Badnji dan je poslednji dan božićnog posta. Dovršavaju se poslovi oko pripreme doma i hrane za najradosniji hrišćanski praznik rođenje Isusa Hrista – Božić.
Vernici na Badnji dan uzimaju badnjak koji se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane. Sekretar Eparhije kruševačke, protojerej stavrofor Dragi Veškovac kaže da je suština da svi budu zajedno u Gospodu. “Zajedništvo i sabornost treba da crpimo iz velike porodice, a to je naša sveta crkva Božja”, naglašava Veškovac.
Uz podsećanje da će se večeras paliti badnjak, uz večernju službu, ispred Crkve Lazarice, Veškovac kaže da očekuje veliki broj vernika.
Simboli Badnjeg dana i Božića dočaravaju, kako naglašava sekretar Kruševačke eparhije, toplu Vitlejemsku pećinu gde se rodio Bogomladenac Hristos.
Badnji dan je dobio ime po Badnjaku, hrastovom drvetu, koje se na taj dan seče i pali. Badnjak je simbol drveta koje je Josif uneo u vitlejemsku pećinu i založio ga da ugreje bogorodicu Mariju i tek rođenog Bogomladenca Isusa.
