Praznik Svetih vrača Kozme i Damjana biće obeležen sutra svetom liturgijom u hramovima Srpske pravoslavne crkve, mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama koje te svetitelje i lekare slave kao zaštitnike svoje profesije i domovima srpskih domaćina koji ih praznuju kao krsnu slavu.
Besrebrenici i čudotvorci. Braća po telu i po duhu, rodom iz Azije, od oca neznabošca i majke hrišćanke. Po smrti oca njihova majka, Teodotija, posveti sve vreme i trud, da sinove svoje vaspita i podigne kao istinite hrišćane.
Sveti Kozma i Damjan sijali su dobrim delima, pa dobiše od Boga dar iscelenja i darovaše zdravlje dušama i telima lečeći svaku slabost i svaku nemoć” zapisao je sveti vladika Nikolaj Velimirović.
I behu prozvani Besplatnim lekarima, jer besplatno lečiše i tako ispuniše Hristovu zapovest: badava primiste, badava dajte. Toliko behu oprezni u besplatnom lečenju ljudi, da se Kozma istinski naljuti na brata svog Damjana, što ovaj uze tri jaja od neke žene Paladije, i naredi Kozma, da ga posle smrti njegove ne sahrane do brata Damjana. U stvari Damjan sveti ne uze ta tri jaja kao nagradu za to što on isceli bolesnu Paladiju, nego što ga ova zakle Presvetom Trojicom.
Ipak po smrti njihovoj, u mestu Feremanu, behu zajedno sahranjeni shodno otkrovenju Božjem. Behu ova braća sveta čudotvorci veliki i za života i posle smrti. Nekome težaku pri spavanju uvuče se zmija kroz usta u stomak, i da u poslednjem času ne prizva u pomoć svete. Kozmu i Damjana umro bi u mukama.. I tako proslavi Gospod za uvek čudotvorstvom one koji NJega proslaviše na zemlji verom, čistotom i milošću.
Prema kanonu SPC, svetitelji Kozma i Damjan, u narodu poznati i kao Sveti Vrači, slave se dva puta godišnje – 14. jula kada je umro Kozma i 14. novembra na dan smrti Damjanove.
Svetitelji se na ikonama i freskama predstavljaju u srednjovekovnoj odeždi, sa kovčežićima u kojima su nosili lekove.
Praznik Svetih vrača Kozme i Damjana biće obeležen svetom liturgijom sutra u hramovima Srpske pravoslavne crkve, mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama koje te svetitelje i lekare slave kao zaštitnike svoje profesije i domovima srpskih domaćina koji ih praznuju kao krsnu slavu.
