Đurđevdan je hrišćanski i narodni praznik koji se uvek obeležava 6. maja. Ovim praznikom slavi se uspomena na Svetog Đorđa i prekid progona hrišćana. Saborna crkva u Kruševcu proslavlja svoju hramovnu slavu.
U skladu sa epidemiološkim merama vernici Kruševca obeležavaju praznik Svetog Đorđa. Đurđevdan proslavljaju pravoslavci i katolici, svako po svom kalendaru. Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 303. godine. To je i hramovna slava Saborne crkve u Kruševcu koja je podignuta početkom prošlog veka. Kolačari su Velibor Jovanović i Nikola Filipović. Liturgiju je služio episkop kruševački David uz sasluženje sveštenstva Kruševačke eparhije.O utiscima povodom kolačarstva Velibor Jovanović je rekao
Kolačarstvo je preuzeo Nikola Filipović, koji nije krio zadovoljstvo jer mu je i krsna slava Sveti Djordje.
Kod Srba ovaj dan poprimio je i neke druge osobine, mešajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama. Đurđevdan je praznik sa mnogo običaja, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Na obeležavanju Svetog Đorđa pored mnogobrojnog vernog naroda svečari su bili predstavnici privrednog i javnog života grada i okruga.
