Školske obaveze, vannastavne aktivnosti i druženje sa vršnjacima, ispunjavaju svakodnevicu srednjoškolcima. U anketi o tome koliko i šta čitaju, kruševački gimnazijalci ističu da uvek pronađu vremena za knjigu.
Istraživanje britanskog Nacionalnog saveta za književnost pokazalo je, da približno petina mladih ne bi volela da ih vršnjaci vide sa knjigom u ruci. Na pitanje da li čitaju, odgovor anketiranih kruševačkih gimnazijalca je, da uvek pronađu vremena za knjigu. Uz obaveznu lektiru, zavisno od interesovanja, čitaju klasike i dela savremenih pisaca, a žanrovski je reč o širokom spektru različite literature. Zahvaljujući savremenim tehnologijama, dostupne su i knjige u elektronskom obliku. Gimnazijalci, uglavnom iz filoloških odeljenja, slažu se u oceni, da je čitanje važno za razvoj ličnosti i opštu kulturu pojedinca.
Nedavna studija pokazuje da deci, kojoj je dostupno makar 10 knjiga u prve četiri godine života, deo mozga zadužen za jezik i misaoni proces znatno brže sazreva do kraja tin-ejdž perioda. Dovoljan razlog da se “čitalačka kultura” neguje od najranijeg uzrasta i ne zapostavi u zrelom dobu.
